Zakonodavac je predvidio nekoliko oblika ovog djela. Prvi oblik inkriminiše davanje lažnog iskaza od strane svjedoka, vještaka, prevodioca ili tumača, u postupku pred sudom, u disciplinskom, prekršajnom ili upravnom postupku ili drugom zakonom propisanom postupku. Dakle, izvršilac ovog oblika djela može biti samo lice koje učestvuje u postupku kao svjedok, vještak, prevodilac ili tumač (delicta propria).
[1]Radnja izvršenja je određena kao davanje lažnog iskaza. Neće postojati ovo krivično djelo ako lice koje daje iskaz smatra i vjeruje da je neistinit, a iskaz je objektivno istinit (npr. svjedok u namjeri da prikrije učinioca krivičnog dijela, daje iskaz da je djelo počinilo neko drugo lice, pa se u postupku utvrdi da je to drugo lice zaista i počinilo krivično djelo). Isto tako ne postoji ovo djelo ukoliko lice daje iskaz koji sadrži tvrdnje koje objektivno nisu tačne, ali kod njega postoji uvjerenje da su one tačne. Lažan iskaz svjedoka treba da se odnosi na činjenice, a ne i na mišljenje svjedoka o nekim stvarima.
Davanje lažnog iskaza najčešće se vrši davanjem izjave o nekim činjenicama koja ne odgovara istini. Međutim, davanje lažnog iskaza se može izvršiti i nečinjenjem, tj. svjesnim prešućivanjem bitnih činjenica koje se odnose na predmet dokazivanja. Ako je svjedok svjesno prešutio neke činjenice, jer bi svojom izjavom vezanom za te činjenice sebe izložio krivičnom gonjenju, neće postojati ovo krivično djelo. Isto tako, odbijanje svjedoka da svjedoči ne predstavlja ovo krivično djelo.
Bez uticaja na primjenu ove inkriminacije je činjenica da lažan iskaz nije uticao na donošenje sudske odluke. Dakle, djelo je dovršeno kad je završeno davanje iskaza u određenom postupku. S obzirom da jedno lice može biti saslušano više puta, pri čemu može mijenjati svoj iskaz, uzima se mjerodavno poslednje davanje iskaza.
[2]Ovo krivično djelo se može izvršiti u postupku pred sudom, disciplinskom, prekršajnom ili upravnom postupku ili nekom drugom propisanom postupku.
Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Dakle, izvršilac mora biti svjestan da u svojstvu svjedoka, vještaka, prevodioca ili tumača učestvuje u postupku pred sudom te da ono što iskazuje ne odgovara stvarnosti, odnosno da je prešutio bitne činjenice vezane za predmet ispitivanja.
Drugi oblik dijela inkriminiše davanje lažnog iskaza u sudskom ili upravnom postupku, od strane lica koje ima svojstvo stranke, prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranke, pod uslovom da je na tom iskazu zasnovana odluka koja je donesena u tom postupku.
Teži oblici djela su ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku i ako je dat pod zakletvom.
Najteži oblik djela postoji ukoliko su nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog.
Što se tiče kaznenih odredbi Krivični zakonik Srbije ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku ili je dat pod zakletvom učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do 5 godina.
[3] Ako su nastupile naročito teške posledice za okrivljenog učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Krivični zakonik Republike Srpske predviđa da ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku učinilac će se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do pet godina. Ako su nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
[4]Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku u Federaciji, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. . Ako su nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
[5]Krivični zakonik Crne Gore inkriminiše da ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku učinilac će se kazniti zatvorom od 3 mjeseca do 5 godina. Ako su nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
[6][1] Krivićno pravo, Miloš Babić, Ivanka Marković, 2009
[2] Kazneno pravo, Bačič, Pavlović
[3] Krivični zakonik („Sl.glasnik RS“, br. 85/2005, 88/2005-ispr.,107/2005-ispr.,72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014 i 94/2016), čl. 335
[4] Krivični zakonik Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske broj: 64/17), čl. 335
[5] Krivični zakon Federacije BiH (Službene novine FBiH 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14 i 76/14), čl. 348
[6] Krivični zakonik (Službeni list Republike Crne Gore br: 70/2003, 13/2004, 47/2006 i Službeni list Republike Crne Gore br: 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011-drugi zakon, 40/2013, 56/2013, 14/2015, 42/2015, 58/2015-drugi zakon i 44/2017), čl. 389.
Autor teksta:
PRATITE NAS NA INSTAGRAMU: kliknite ovde.
PRATITE NAS NA FACEBOOK-U: kliknite ovde.
*Napomena: Tekstovi u okviru projekta, priredjeni su u vidu stručnih radova i predstavljaju vrstu pisanog rada koji sadrži korisne priloge iz domena određene struke. Stručni rad ne mora biti izvorno istraživanje i ne mora sadržati nove, originalne naučne spoznaje i rezultate. Njegova osnovna svrha sastoji se u prikupljanju i tumačenju već poznatih činjenica, informacija, stavova i teorija, na način koji doprinosi širenju naučnih spoznaja, razvijanju novih pristupa u interpretaciji i primeni postojećih naučnih rezultata i prilagođavanju tih rezultata potrebama savremene teorije i prakse. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda, ne odgovara za tumačenje prikupljenjih činjenica, informacija, stavova i teorija u autorskom radu, svaki autor odgovara za tačnost informacija u svom radu.
Svako kopiranje, umnožavanje, objavljivanje i distribuiranje celine ili delova teksta predstavlja povredu autorskog prava i krivično delo (shodno odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima i Krivičnog zakonika).
Korišćenje delova teksta dozvoljeno je shodno autorskom pravu i uz saglasnost Udruženja Nomotehnički Centar kao i autora: Tijana Puzić.
ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI – Sadržaj internet mesta služi u informativne i edukativne svrhe. Odgovarajući pravni instrumenti imaju prednost u odnosu na informacije sadržane na internet prezentaciji. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda ne prihvata odgovornost za bilo kakvu upotrebu infromacija sadržanih na internet prezentaciji.