Potraživanje, kao pravni odnos između fizičkih i pravnih lica, kao uostalom i svaki drugi odnos između ljudi, treba prvenstveno da se zasniva na povjerenju, a zatim i na poštovanju svačijeg vremena i novca, uz visoku primjenu jednog od osnovnih načela obligacionog prava- Pacta sund servanda. (Dogovor je zakon za stranke.)
Međutim, loši privredni tokovi i sve slabija likvidnosti, kako fizičkih, tako i pravnih lica, dovodi do neispunjenja ili djelimičnog ispunjenja ugovornih i drugih obaveza, gdje načelo povjerenja i poštovanja, zamjenjuje sve veći broj skupih i neprijatnih sudskih postupaka naplate potraživanja, a koja opet najviše rezultiraju potpunim prekidom poslovne saradnje i gubitkom povjerenja između prijatelja, saradnika i poslovnih partnera.
Shodno navedenom, ovaj tekst bi trebao da posluži kao svojevrsni priručnik za sve one koji se nađu u situaciji da svoje dugove i svoja potraživanja moraju tražiti posredstvom suda.
Potraživanje, kao obligacioni odnos, koji nastaje ugovorom, počinjenom štetom, deliktom, jednostranom izjavom volje i itd., može se stvarati između fizičkih lica, fizičkog i pravnog lica ili pravnih lica u privredi.
Potraživanja fizičkih lica, kao građana, odnosno nosilaca prava i obaveza, nastaju iz raznih životnih situacija, kao što su neisplaćena potraživanja iz radnih odnosa, učinjene materijalne ili nematerijalne štete, ugovora o prometu robe (kupovina auta i sl.), po osnovu izdržavnja i itd.
Potraživanja pravnih lica se pretežno baziraju na ugovorima u privredi, kojima se odvija poslovna saradnja.
Način naplate potraživanja preko sudskih organa uslovljen je postojanjem ili nepostojanjem izvršnih ili vjerodostojnih isprava, kojima bi dokazali svoja potraživanja. Izvršna isprava je sudska odluka, zaključeno poravnanje ili neka druga odluka donosena od strane državnih upravnih organa koja glasi na određenu obavezu, kao i notarske isprave. Vjerodostojne isprave su mjenica, ček sa protestom, računi ili izvodi iz poslovnih knjiga za cijene komunalnih usluga isporuke vode, smeća ili električne energije.
Ukoliko fizičko ili pravno lice ne posjeduje jednu takvu ispravu, potrebno je da svoje potraživanje dokazuje u parničnom postupku pokretanjem tužbe za utvrđenje u zavisnosti od vrste obligacionog odnosa. Taj postupak je regulisan Zakonom o parničnom posupku, nakon kojeg, ukoliko se isti uspješno okonča, pokreće izvršni postupak na osnovu donesene sudske presude ili rješenja ( samo u slučaju smetanja posjeda).
Ukoliko postoji izvršna ili vjerodostojna isprava, naplata potraživanja odvija se po Zakonu o izvršnom postupku, podnošenjem prijedloga za izvršenje na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave. Prijedlog za izvršenje je formalan akt, koji mora biti precizno napisan, uz obavezno navođenje podataka o tražiocu izvršenja, izvršeniku, sredstvu i predmetu izvršenja, broju žiro ili tekućeg računa izvršenika i tražioca izvršenja, jedinstvenog identifikacionog broja za pravna lica, oznaku nepokretnosti ukoliko je ista predmet izvršenja te ostale podatke propisane Zakonom o izvršnom postupku. Potrebno je napraviti razliku između sredstva izvršenja i predmeta izvršenja. Sredstvo izvršenja su izvršne radnje ili sistem radnji kojima se izvršenje provodi, a to mogu biti u slučaju izvršenja na nepokretnosti, zabilježba izvršenja u zemljišnim knjigama, procjena i prodaja nepokretnosti, kod pokretnih stvari zapljena, procjena i prodaja pokretnih stvari u svojini izvršenika, zapljena novčanih sredstava sa računa izvršenika i prenos istih na račun tražioca izvršenja i slično. Kao predmet izvršenja mogu biti nepokretnosti, pokretne stvari, novčana sredstva na računu dužnika, potraživanja da se preda ili isporuči pokretna stvar ili preda nepokretnost, dionice, hartije od vrijednosti i udjeli u pravnom licu, vraćanje zaposlenog na rad odnosno službu, predaja djeteta i itd.
U slučaju imoviskih prava, pokretnih i nepokretnih stvari, potrebno je da ista budu u svojini izvršenika. Ukoliko neko treće lice ima neko pravo na predmetu izvršenja, koje sprečava izvršenje, ono može podnijeti prigovor protiv izvršenja tražeći da se izvršenje na tom predmetu proglasi nedopuštenim, u obimu u kojem su prava tog lica zahvaćena izvršenjem. Po prigovoru trećeg lica sud može odlučiti u izvršnom postupku ili ga uputiti na parnicu, u zavisnosti od toga da li lice ima presudu ili drugu odgovarajuću javnu ispravu kojom dokazuje svoje pravo. Kao treća lica u praksi se najčešće javljaju roditelji ili bračni supružnici izvršenika, mada to mogu biti i lica koja nisu u bliskom odnosu prema dužniku, kao naprimjer stanodavac ili jemac iz Ugovora o kreditu.
U pogledu nadležnosti suda, za naplatu potraživanja prema fizičkim licima nadležni su osnovni sudovi a za naplatu potraživanja između pravnih lica nadležni su privredni sudovi, što ima određen značaj u pogledu brzine sporovđenja postupka prinudne naplate, te fizička lica, za razliku od pravnih, mogu računati na nešto sporiji postupak namirenja potraživanja pred osnovnim sudovima. Mjesna nadležnost pretežno zavisi od sredstava i predmeta izvršenja, prema odredbama Zakona o izvršnom postupku.
Trošove postupka u vezi sa odredjivanjem i provodjenjem izvršenja snosi tražilac izvršenja, a koji se sastoje od takse na prijedlog za izvršenje, rješenje o izvršenju kao i na prvostepenu odluku ukoliko postupak pređe u parnicu. Sud obično traži da se troškovi postupka unaprijed plate u roku koji odredi sud, a ukoliko se troškovi ne predujme, sud će izvršenje obustaviti. Kasnije, izvršenik je dužan da tražiocu izvršenja nadoknadi sve troškove koji su bili potrebni za izvršenje.
Da bi sam postupak naplate potraživanja sudskim putem bio efikasan i svrsishodan, potrebno je prethodno provjeriti da li je fizičko i pravno lice likvidno, i da li posjeduje imovinu na osnovu koje se potraživanje može naplatiti. U slučaju da je dužnik pravno lice, potrebno je provjeriti da li je isti brisan iz registra pravnih subjekata, da li postoji pravnih sljedbenik istog, da li je žiro račun pravnog lica u blokadi, da li fizičko ili pravno lice posjeduje imovinu upisanu u javnim evidencijama o nekretninama, da li je nad pravnim licem eventualno otvoren postupak stečaja ili likvidacije, u kojem slučaju bi povjerilac trebao odmah da prijavi svoje potraživanje, da li postoje pokretne stvari u imovini izvršenika i slično.
Izvršni postupak, kako se vidi, prestavlja specifičan postupak u kojem se prepliću pravila kako izvršnog tako i parničnog postupka, u kojem pravila postupka u mnogome zavisi od sredstava i predmeta izvršenja. Zato, ako odlučite da svoje potraživanje naplatite sudskim putem, prethodno dobro provjerite i saznajte sve podatke o potencijalnom izvršeniku, razmotrite eventualne koristi i gubitke, a u svakom slučaju, ukoliko smatrate da imate nedovoljno znanje i iskustvo u nastupanju pred izvršnim sudom, potražite profesionalnu pravničku pomoć.
LITERATURA:
- Zakon o izvršnom postupku RS („Službeni glasnik RS“ broj 59/2003)
- Zakon o parničnom postupku RS („Službeni glasnik RS“ broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09)
- Zakon o sudskim taksama („Službeni glasnik RS“ broj 73/08 i 49/09)
- Zakon o sudovima RS („Službeni glasnik RS“ broj 37/12).
Autor teksta: Jelena Grulović.
*Napomena: Tekstovi u okviru Projekta Law bloggers / Pravni blogeri, priredjeni su u vidu stručnih radova i predstavljaju vrstu pisanog rada koji sadrži korisne priloge iz domena određene struke. Stručni rad ne mora biti izvorno istraživanje i ne mora sadržati nove, originalne naučne spoznaje i rezultate. Njegova osnovna svrha sastoji se u prikupljanju i tumačenju već poznatih činjenica, informacija, stavova i teorija, na način koji doprinosi širenju naučnih spoznaja, razvijanju novih pristupa u interpretaciji i primeni postojećih naučnih rezultata i prilagođavanju tih rezultata potrebama savremene teorije i prakse. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda, ne odgovara za tumačenje prikupljenjih činjenica, informacija, stavova i teorija u autorskom radu, svaki autor odgovara za tačnost informacija u svom radu.
Svako kopiranje, umnožavanje, objavljivanje i distribuiranje celine ili delova teksta predstavlja povredu autorskog prava i krivično delo (shodno odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima i Krivičnog zakonika).
Korišćenje delova teksta dozvoljeno je shodno autorskom pravu i uz saglasnost Udruženja Nomotehnički Centar kao i autora: Jelena Grulović.
ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI – Sadržaj internet mesta služi u informativne i edukativne svrhe. Odgovarajući pravni instrumenti imaju prednost u odnosu na informacije sadržane na internet prezentaciji. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda ne prihvata odgovornost za bilo kakvu upotrebu infromacija sadržanih na internet prezentaciji.