PUT DO GRAĐEVINSKE DOZVOLE U REPUBLICI SRPSKOJ

Kako je čitav naš pravni sistem razgranat i složen, to je i pravni saobraćaj putem tih postupaka raznovrstan i složen, pa se u njemu treba snaći kako bi se prava i obaveze pravilno regulisali i ostvarili. Ukoliko imate u planu izgradnju, proširenje, promjenu namjene, rekonstrukciju, uklanjanje ili rušenje objekta potrebno je da prođete kroz zakonom propisan put koji je naizgled vrlo komplikovan. Odatle se i pojavila potreba da se pisanjem ovog rada na pregledan, sažet i aktuelan način omogući svim licima da što efikasnijim i ekonomičnijim putem dođu do građevinske dozvole.

Taj put do građevinske dozvole u Republici Srpskoj je sličan kao i u Federaciji BiH. Razlika je samo u vezi nadležnosti, odnosno, kada jednom podnesete zahtjev za dozvolu, jedinica lokalne samouprave utvrđuje da li je odobravanje vašeg objekta u njihovoj nadležnosti ili ne. Ako nije, jed.lok.samouprave će po službenoj dužnosti dostaviti zahtjev za dozvolu entitetskom ministarstvu (pošto u RS nema kantona).

Kako zbog širine materije o kojoj pišem ne bih htio da zakomplikujem već malo komplikovanu temu zato ću samo pomenuti da građevinskoj dozvoli prethodi izdavanje lokacijskih uslova, osim za objekte koje to prema Zakonu o uređenju prostora i građenju (u daljem tekstu Zakon) nije potrebno. Nakon dobijanja građevinske dozvole potrebno je da predate zahtjev za upotrebnu dozvolu. Po dobijanju upotrebne dozvole, pored prava korišćenja objekta, Vi stičete i pravo da upišete vlasništvo nad objektom u zemljišno-knjižnu evidenciju.

IZDAVANJE ODOBRENJA ZA GRADNJU

ŠTA JE GRAĐEVINSKA DOZVOLA?

Rješenje o građevinskoj dozvoli je upravni akt na osnovu koga se može pristupiti izgradnji, dogradnji, nadogradnji, rekonstrukciji i sanaciji objekta.

‘’Građenju objekta može se pristupiti samo na osnovu rješenja kojim se izdaje građevinska dozvola, osim u slučajevima kada u skladu sa odredbama ovog zakona nije potrebno pribaviti građevinsku dozvolu.”[[i]]

U daljem tekstu Zakona se propisuje da ukoliko se objekat gradi ili je izgrađen bez građevinske dozvole na njega se ne mogu priključiti instalacije komunalne i druge infrastrukture.

Pored objekata za koje se mora pribaviti građevinska dozvola postoje i oni objekti odnosno radovi za koje nije potrebna građevinska dozvola i oni kao takvi su taksativno navedeni u 125. članu Zakona. Navešću samo neke od njih:

pomoćne objekte i uređenje građevinske parcele individualnog stambenog objekta za koji je izdata građevinska dozvola, što podrazumijeva građenje staza ili platoa, vrtnog bazena ili ribnjaka, ograda i vrtnog ognjišta,
nadstrešnice, staklenike, cisterne za vodu i septičke jame, koji se grade na parceli individualnog stambenog objekta za koji je izdata građevinska dozvola,
postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj proizvodnji,
konzolne tende za ljetne bašte, za objekat za koji je izdata građevinska dozvola,
reklamne panoe,
radove na stepeništu, hodnicima i slično, na promjeni pristupa objektu i unutar objekta radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja u objektu licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima.

Važno je napomenuti da se građevinske dozvole izdaju na lokalnom (jedinica lokalne samouprave) i na republičkom (Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju) nivou.

KOJI OBJEKTI SU U NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA NA NIVOU RS?

U građevinske dozvole koje se izdaju u nadležnosti ministarstva spadaju svi oni građevinski radovi koji se izvode na teritoriji dvije ili više jedinica lokalnih samouprava, kao i (naveo sam samo neke od njih a koje su propisane članom 60.stav 2, Zakona):

izgradnja visokih brana za koje je propisan tehnički pregled;
izgradnja nuklearnih objekata;
izgradnja objekata za proizvodnju i preradu nafte i gasa, cjevovodi za naftu i gas za međunarodni transport;
izgradnja industrijskih objekata za proizvodnju kemikalija, metalurgiju, rudarstvo, proizvodnju papira i celuloze i preradu kože i krzna;
izgradnja hidroelektrana i elektrana od 10 ili više MW, termoelektrana, podstanica od 110 ili više KW;
izgradnja aerodroma;
izgradnja javne željeznice;
izgradnja međunarodnih puteva i autoputeva;
izgradnja stadiona, arena, itd. sa kapacitetom od 10,000 ili više posjetitelja;

KOME SE PODNOSI ZAHTJEV?

Zahtjev za građevinsku dozvolu se podnosi istoj instituciji koja je izdala dozvolu o ispunjavanju lokacijskih uslova odnosno onaj organ uprave nadležan za poslove građenja u jedinici lokalne samouprave na čijem područiju se zahtijeva izgradnja osim u slučajevima predviđenim u članu 60. stav 2 Zakona, o čemu je u prethodnom dijelu teksta već bilo riječi.

POSTUPAK IZDAVANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE:

Postupak izdavanja građevinske dozvole se pokreće pismenim zahtjevom investitora.

Zakon članom 128. stav 1, predviđa da investitor uz zahtjev treba da priloži i sledeću dokumentaciju:

a) „lokacijske uslove,
b) dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima,
v) ugovor o koncesiji ili javno-privatnom partnerstvu, ako se za traženu izgradnju daje koncesija ili zaključi ugovor o javno-privatnom partnerstvu u skladu sa posebnim propisima,
g) glavni projekat u tri primjerka,
d) izvještaj o reviziji tehničke dokumentacije u skladu sa članom 114. ovog zakona,

đ) izvještaj i potvrdu o nostrifikaciji u slučajevima iz člana 102. stav 4. ovog zakona,

e) ekološka dozvola ako je potrebna ili rješenje o odobravanju studije uticaja na životnu sredinu u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine i

ž) druge dokaze određene posebnim zakonima.“ [[ii]]

Dokumenti se prilažu u orginalu ili ovjerenoj kopiji.

Postoji izuzetak predviđen članom 128. stav 3 ovog Zakona koji se odnosi na to kada investitor ne prilaže lokacijske uslove već urbanističko-tehničke uslove. To je slučaj za individualno stambene i individualne stambeno-poslovne objekte bruto građevinske površine do 400 m², osim složenih objekata u smislu Zakona, koji se grade na područiju za koje je donesen sprovedbeni dokument prostornog uređenja ili na vanurbanom području.

ROK ZA IZDAVANJE, SADRŽAJ I ROK VAŽENJA GRAĐ.DOZVOLE?

Po prijemu zahtjeva, organ uprave nadležan za poslove građenja u jedinici lokalne samouprave, će utvrditi da li je uz zahtjev priložena sva potrebna dokumentacija. Ukoliko se desi da zahtjev sadrži formalne nedostatke ili je nepotpun, nadležni organ će upozoriti investitora da u primjerenom roku otkloni takve nedostatke u protivnom će se zahtjev odbaciti. Ako su priloženi svi dokumenti predviđeni članom 131. stav 1 Zakona, o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole odlučiće nadležni organ u roku od 15 dana.

”Građevinska dozvola sadrži:”[[iii]]

a) podatke o investitoru,

b) podatke o objektu za koji se izdaje građevinska dozvola sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti objekta i sa oznakom parcele,

v) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica sa licencom koje je izradilo glavni projekat i imenom glavnog projektanta,

g) izvještaj o reviziji tehničke dokumentacije,

d) konstataciju da je glavni projekat sastavni dio građevinske dozvole,

đ) rok važenja građevinske dozvole,

e) obavezu investitora da prijavi početak izvođenja radova nadležnoj urbanističko-građevinskoj inspekciji osam dana prije početka radova i

ž) druge podatke specifične za lokaciju i objekat.

Član 136. Zakona je posvećen važenju građevinske dozvole kojim se navodi: [[iv]] ‘’Građevinska dozvola prestaje da važi ako se sa izgradnjom objekta za koji je izdata ne počne u roku od tri godine od dana kada je građevinska dozvola postala izvršna.”

Zakon predviđa i mogućnost investitora za izmjenu ili dopunu postojeće građevinske dozvole nakon njenog izdavanja. Razlozi za izmjenu ili dopunu postoje ako investitor namjerava izvršiti izmjene ili dopune u tehničkoj dokumentaciji, odnosno glavnom projektu, ili ako tokom građenja želi da izvrši izmjene koje utiču na položaj, namjenu, konstrukciju, opremu, zaštitu životne sredine, stabilnost, funkcionalnost, dimenzije odnosno spoljni izgled objekta. Ovo su sve razlozi koji predstavljaju investitorovu obavezu da podnese zahtjev za izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole.

TAKSE I NAKNADE:

Takse i naknade se razlikuju u zavisnosti od toga koja je jedinica lokalne samouprave u pitanju te su ostavljene jedinicama lokalnih samouprava da ih one same ustanove. U nastavku ću kao primjer navesti visine taksi i naknada za grad Banja Luku.

Gradska administrativna taksa u iznosu od 2,00 KM [[v]] na zahtjev i gradska administrativna taksa na rješenje u iznosu od:

“za izgradnju individualnog stambenog i pomoćnog objekta” 50,00 KM [[vi]]
“za izgradnju ostalih građevinskih objekata” 100,00 KM [[vii]]
“za rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju i promjenu namjene”70,00 KM. [[viii]]

ŠTA NAKON DOBIJANJA GRAĐ.DOZVOLE?

PRIPREMA GRADILIŠTA, ISKOLIČAVANJE OBJEKTA I PRIJAVA GRADILIŠTA:

Priprema gradilišta podrazumijeva da se prije početka bilo kakvih radova na objektu mora osigurati gradilište radi sprečavanja nekontrolisanog pristupa. To se postiže postavljanjem adekvatne ograde za to gradilište. Zatim, ukoliko se gradilišta protežu na velikim prostranstvima, dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim saobraćajnim znacima ili označeni na drugi način.

Prije početka građenja, mora se uraditi iskolčavanje objekta– iskop zemlje tj. temelja objekta. Ovo se mora obaviti u skladu sa lokacijskim uslovima i uslovima navedenim u građevinskoj dozvoli a to radi organ jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove uređenja prostora samostalno ili ovlašćena geodetska organizacija za obavljanje geodetskih poslova u skladu sa posebnim zakonom. Kada je ovo obavljeno, možete početi gradnju. Međutim, ne zaboravite da kao izvođač morate obavijestiti (pismeno) inspekciju rada o započinjanju građevinskih radova najkasnije sedam dana prije početka radova.

Izvori:

[i] Zakon o uređenju prostora i građenju, član 124., stav 1, (”Sl.glasnik RS”, br.40/2013, 2/2015-odluka US, 106/2015 i 3/2016-ispr.)

[ii] Zakon o uređenju prostora i građenju, član 128.stav 1, , (”Sl.glasnik RS”, br.40/2013, 2/2015-odluka US, 106/2015 i 3/2016-ispr.)

[iii] Zakon o uređenju prostora i građenju, član 132. (”Sl.glasnik RS”, br.40/2013, 2/2015-odluka US, 106/2015 i 3/2016-ispr.)

[iv] Zakon o uređenju prostora i građenju, član 136., . (”Sl.glasnik RS”, br.40/2013, 2/2015-odluka US, 106/2015 i 3/2016-ispr.)

[v] Odluka o gradskim administrativnim taksama, I-Podnseci, Tarifni broj 1, (Sl.glasnik Grada Banja Luka, br. 10/01, 14/03 i 18/09)

[vi] Odluka o gradskim administrativnim taksama, V-Takse iz oblasti prostornog uređenja, Tarifni broj 15, (Sl.glasnik Grada Banja Luka, br. 10/01, 14/03 i 18/09)

[vii] Odluka o gradskim administrativnim taksama, V-Takse iz oblasti prostornog uređenja, Tarifni broj 15, (Sl.glasnik Grada Banja Luka, br. 10/01, 14/03 i 18/09)

[viii] Odluka o gradskim administrativnim taksama, V-Takse iz oblasti prostornog uređenja, Tarifni broj 15, (Sl.glasnik Grada Banja Luka, br. 10/01, 14/03 i 18/09)

Autor teksta: Petar Tešić.

*Napomena: Tekstovi u okviru Projekta Law bloggers / Pravni blogeri, priredjeni su u vidu stručnih radova i predstavljaju vrstu pisanog rada koji sadrži korisne priloge iz domena određene struke. Stručni rad ne mora biti izvorno istraživanje i ne mora sadržati nove, originalne naučne spoznaje i rezultate. Njegova osnovna svrha sastoji se u prikupljanju i tumačenju već poznatih činjenica, informacija, stavova i teorija, na način koji doprinosi širenju naučnih spoznaja, razvijanju novih pristupa u interpretaciji i primeni postojećih naučnih rezultata i prilagođavanju tih rezultata potrebama savremene teorije i prakse. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda, ne odgovara za tumačenje prikupljenjih činjenica, informacija, stavova i teorija u autorskom radu, svaki autor odgovara za tačnost informacija u svom radu.

Svako kopiranje, umnožavanje, objavljivanje i distribuiranje celine ili delova teksta predstavlja povredu autorskog prava i krivično delo (shodno odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima i Krivičnog zakonika).

Korišćenje delova teksta dozvoljeno je shodno autorskom pravu i uz saglasnost Udruženja Nomotehnički Centar kao i autora: Petar Tešić.

ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI – Sadržaj internet mesta služi u informativne i edukativne svrhe. Odgovarajući pravni instrumenti imaju prednost u odnosu na informacije sadržane na internet prezentaciji. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda ne prihvata odgovornost za bilo kakvu upotrebu infromacija sadržanih na internet prezentaciji.